POETIKAZEMLJE

Ibrahim Hadžić rođen je 1944. godine u Rožajama. Osmogodišnju školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Novom Pazaru. Studirao je Opštu književnost sa teorijom književnosti, a diplomirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 1975. godine radi u Televiziji Beograd, prvo kao urednik u redakciji a zatim kao glavni urednik Školskog programa da bi 1994. godine pod pritiskom ondašnje vlasti napustio Televiziju. 

Kao pjesnik prisutan je na književnoj sceni već pola vijeka. Bio je član Udruženja književnika Srbije od 1970. do 1998, a od 2001. postaje član Srpskog književnog društva i član Foruma pisaca. Ibrahim Hadžić pripadao je, i danas pripada, nezavisnom krugu intelektualaca.

Uređivao je poeziju u studentskom listu Student školske 1968/69 i u časopisu Mostovi, Pljevlja, 2001-2005. godine.

Pjesme su mu prevođene na nekoliko stranih jezika. Zastupljen je u brojnim antologijama i hrestomatijama.

Dobio je više značajnih književnih nagrada.

Prevodi poeziju s ruskog jezika.

Živi u Beogradu.

Objavio je zbirke pjesama:

Harfa vasiona, Vidici, Beograd,1970; Vežbanje osećanja, DOB, Beograd, 1973; Oformiti jedinstvenu životinju, Prosveta, Beograd, 1974; Vreli tragovi, Narodna knjiga, Beograd 1980; Na staklu zapisano, BIGZ, Beograd, 1987; Isti život (izabrane i nove pjesme), Univerzitetska riječ, Nikšić, 1988; Pesme i, Stubovi kulture, Beograd, 1997; Hora, Oktoih, Podgorica, 2000; Nepročitane i nove pesme, Prosveta, Beograd, 2006; Posmatrač, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009; Posmatrač (2), pesničko-grafička mapa, (bibliofilsko izdanje) Ibrahim Hadžić/Ismet Hadžić, Rožaje, 2010; Duge senke kratkih pesama, Kulturni centar Novog Sada, Novi Sad, 2014; Maternji jezik (dva izdanja), Ratkovićeve večeri poezije, Bijelo Polje, 2016.

Proza i drugi radovi:

Zapisi i crte, Damad, Novi Pazar, 1997; Rožajski rječnik (leksikografski rad), Centar za kulturu, Rožaje, 2003; Rožajski rječnik (dopunjeno izdanje), Institut  za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2013; Prodavac magle, Gradinar, Rožaje, 2015.

Knjige o gljivama:

Gljivarska početnica, Ekolibri, Beograd,1995; Imena gljiva (leksikografski rad), Gradinar, Rožaje 1997; Iz Gljivarske beležnice (bibliofilsko izdanje), Gradinar, Rožaje 1997; Klasiranje i prerada gljiva (III izdanja), Partenon, Beograd, 1998, 2004, 2008; Drugi gljivarski korak, Prosveta, Beograd, 2002; Gljive, životinje koje ne hodaju, Partenon, 2007; Ilustrovani rečnik sveta gljiva (sa prof. dr Jelenom Vukojević), NNK, Beograd, 2008; Priručnik za branje jestivih i lekovitih gljiva, Edicija, Beograd, 2012; Atlas gljiva i internacionalni rečnik narodnih imena gljiva (sa Jelenom Vukojević), Biološki fakultet, Beograd, 2013, Zvezdače Srbije i Crne Gore (sa Jelenom Vukojević), knjiga u rukopisu.

Priredio knjige:

Hommage Milišiću (sa grupom autora), Forum pisaca, Beograd, 2005; Sećanja na Miodraga Stanisavljevića, Respublica, Brograd 2006.

Mladen Lompar je rođen 22. marta 1944. godine na Cetinju, a preminuo 15. avgusta 2017. u Kotoru. Završio je Filozofski fakultet (Odsijek za istoriju umjetnosti) u Beogradu.

Za crnogorsko pjesništvo zaslužan je jer je unio dotad nepoznatu rafiniranost i otmenost crpeći nadahnuća iz stare dukljanske baštine, Crnojevića štamparije, legendi o gospođama Jakvinti i Darinki i dr. U pjesništvu je u ranoj fazi bio istančano lirski, jezgrovitih jezičnih sklopova i ljubavne tematike. Od 1991. godine je prešao na druge načine iskazivanja, od „Prostora izgubljene svjetlosti“. Preveden je na nekoliko jezika: slovenski, makedonski, bugarski, francuski, engleski, albanski.

Pisao o crnogorskim slikarima. Autor brojnih izložbi crnogorske umjetnosti i muzejskih postavki. Vodio je izdavačku kuću koja je objavljivala naslove mladih i afirmiranih crnogorskih pisaca, te naslove iz istorije.

Bio je član i potpredsjednik Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti, Crnogorskog društva nezavisnih književnika (i jedan od osnivača) i predsjednik Crnogorskog PEN centra. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Ars. Bio je komesar II i III Cetinjskog bijenala. Bio je član Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika.

Knjige poezije:

PustinožItelj, Obod, Cetinje, 1970; Karabojno žitije, Obod, Cetinje, 1972; Tajni osvit, Obod, Cetinje, 1975; Noć poslije, Pobjeda, Titograd 1981; Uzalud riječ, Udruženje književnika Crne Gore, Titograd, 1986; Dnevnik iz boce, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Titograd, 1991; Prostor izgubljene svjetlosti, Književni krug Split, 1991; Dodir za gubilište, Rora, Podgorica, 1993; Kraljica Jakvinta, opat Dolči i vrijeme stida, (prvo i drugo izdanje), Dignitas, Cetinje, 1995; Tri pisma Darinki i narod jedinstvenog kraja, Dignitas, Cetinje, 1996; Boca lude princeze, Dignitas, Cetinje, 1997; Triptihon iz nacionalne biblioteke, Grafos, Cetinje, 1998, Tišina četvrtog pečata, Grafos, Cetinje, 1999; Dodir za gubilište, (drugo izdanje), DUKS, Podgorica, 2001, Noć iz lapidarija, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Podgorica 2003; Sjena na sceni, DANU, Podgorica, 2004, Senca na prizorišču (Sjena na sceni), Apokalipsa, Ljubljana, 2006; Sedam redova života, Meandar, Zagreb, 2009, vrijeme u kojemu sam prošlost (prvo i drugo izdanje), Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Podgorica, 2009, Mit o izgubljenim dodirima, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2010, Proročišta snova – Oracles Des Songes, DANU, Podgorica, Set 2012;  The Arc Of Finitude (Putanja konačnosti), DANU, 2013; Zasipnat glas (Promukli glas) Blesok, Skopje, 2013, Triptih ot narodnata biblioteka, Avangard print, EOOD - Ruse, Sofija, 2013, Balsamovana kletva, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2013; Diptiku i cmendjes (Diptih rastrojstva), Onufri, Tirana, 2014; Od plamena do svjetlosti, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2015; Zmije Grmožura, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2016, Tudje strasti, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb, 2017, Nostalgija za izmišljenim prostorom, Otvoreni kulturni forum, Cetinje, 2017.

Monografije:

CRNOGORSKI SLIKARI, Atlas, CID, Podgorica, 2010; PAINTERS OF MONTENEGRO, Atlas, CID, Podgorica, 2010; MILO MILUNOVIĆ, Matica crnogorska, Pobjeda, DPC, Podgorica, 2013; MILOŠ VUŠKOVIĆ, Matica crnogorska, Pobjeda, DPC, Podgorica, 2013; MIHAJLO VUKOTIĆ, Matica crnogorska, Pobjeda, DPC, Podgorica, 2013; JOVAN ZONJIĆ, Matica crnogorska, Pobjeda, DPC, Podgorica, 2013; PETAR LUBARDA, Matica crnogorska, Pobjeda, DPC, Podgorica, 2013.

Nagrade: Zlatni pečat Crnojevića, Podgorica, 2002; Risto Ratković, Bijelo Polje, 2004, Trinaestojulska nagrada Crne Gore, 2007, Vito Nikolić, Nikšić, 2009, Aleksandar Leso Ivanović, Cetinje, 2010; Miroslavljevo jevanđelje, Podgorica – Bijelo Polje, 2010.

MLADEN LOMPAR - PJESMA OPATA DOLČINA | NOĆ IZ LAPIDARIJA | OSTAJE ONO POSLIJE | KAKO PREŽIVJETI VIZANTIJU

(interpretira Varja Đukić)

 

MLADEN LOMPAR  (linkovi za knjige, prikazi, intervjui...) 1. „Poetska geneza Mladena Lompara“, Anka Vučinić Gujić, MATICA CRNOGORSKA, 2015 2. „Poezija Mladena Lompara“, OFK d.o.o., Cetinje, 2018 3. „BIOGRAFIJA Mladena Lompara“, OFK d.o.o., Cetinje, 2018 4. Mladen Lompar (1977-2017), OFK d.o.o., Cetinje, 2018 5. „Istoriografska metafikcija u poetici Mladena Lompara“, Anka Vučinić Gujić, OFK d.o.o., Cetinje, 2016 6. „Mladen Lompar BALSAMOVANA KLETVA“, OFK d.o.o., Cetinje, 2013 7. „Legat Mladena Lompara u Narodnom muzeju“, MONTENEGRINA, 2020 8. „Poezija sa stilom (18): Mladen Lompar“, Ethem Mandić/Mirjana Dragaš, POBJEDA, 2020 9. Povelja „Ivan Crnojević“ posthumno Mladenu Lomparu, POBJEDA, 2020 10. „Mladen Lompar – borac i pjesnik“, Radio Dux, 2014