poetikazemlje logo short

1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29

facebook icon

karver link short

качественный трейлер фильма

milorad popovic h

Milorad Mijo Popović rođen je 1957. godine u Lipi Cuckoj, kod Cetinja. Autor je sedam knjiga poezije i pet knjiga eseja na temu crnogorskog nacionalnog pitanja. Djela su mu prevođena na brojne strane jezike.

Objavio je knjige pjesama: Sa trga glodara (Cetinje, 1981), So Jude (Cetinje, 1982), Nema više klađenja (Podgorica, 1985), Red se polako zavodi (Nikšić, 1987), Cetinjski ljetopis (Podgorica, 1991), Nesigurna zemlja (Cetinje, 2005), Raskršća (Cetinje 2008). Na slovenačkom mu je objavljena knjiga pjesama Negotova dežela (Ljubljana, 2007), a poezija mu je u časopisima i antologijama prevođenja na: engleski, italijanski, njemački, turski, češki, poljski, litvanski, mađarski, rumunski, albanski, bugarski, makedonski jezik.

Pjesme su mu zastupljene u više antologija crnogorske i jugoslovenske poezije. Dobitnik je Nagrade za najbolju knjigu u Crnoj Gori, 1982. godine, te nagrade Risto Ratković, 2005. Za knjigu Raskršća Popović je 2009. godine dobio nagradu Miroslavovo jevanđelje. Objavio knjige eseja: Mali narod i nacionalizam (Podgorica, 1998), Crnogorsko pitanje, dva izdanja (Ulcinj, Cetinje, 1999. i 2000.), Podijeljena nacija (Podgorica 2010), Njegoš i crnogorska nacija (Cetinje, 2011), Njegoševo nasljeđe (Cetinje-Podgorica, 2013). Crnogorsko pitanje je prevedeno na bugarski (Černogorskij vopros, Sofija, 2001.) i na italijanski jezik, dva izdanja (La questione montenegrina, Rim, 2002. i 2003.). Autor je romana Karnera, 2012, u izdanju zagrebačke Frakture i cetinjskog OKF-a, za koji je 2013. godine dobio nagradu Meša Selimović u Tuzli i romana Čovjek bez lica, Zagreb-Cetinje 2016. Dobitnik je najvećeg državnog priznanja –  Trinaestojulske nagrade za 2016. godinu.

Jedan je od osnivača časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS (1986). Utemeljitelj je crnogorskog PEN centra i predsjednik crnogorske sekcije PEN-a (1989-1990), prije formiranja samostalnog nacionalnog PEN centra. Dopisni je član Evropske akademije poezije, sa sjedištem u Luksemburgu. Trenutno je predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK) i direktor Otvorenog kulturnog foruma (OKF) sa Cetinja, izdavača savremene crnogorske i južnoslovenskih književnosti, te časopisa ARS. Ima status Istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.


 
MILORAD POPOVIĆ - NIKADA NEĆU VIDETI NUENOS AIRES | NESIGURNA ZEMLJA | SANSARA | BORHES (interpretira Dejan Đonović)
самые достойные и великие музеи мира

link01link02link03link04link05link06

ministarstvo