poetikazemlje logo

1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29

facebook icon

karver link

audio poezija link

audio proza link

audio intervju link

biografije link

blank link

intervju link

Uncategorised

milorad popovic h

Milorad Mijo Popović rođen je 1957. godine u Lipi Cuckoj, kod Cetinja. Autor je sedam knjiga poezije i pet knjiga eseja na temu crnogorskog nacionalnog pitanja. Djela su mu prevođena na brojne strane jezike.

Objavio je knjige pjesama: Sa trga glodara (Cetinje, 1981), So Jude (Cetinje, 1982), Nema više klađenja (Podgorica, 1985), Red se polako zavodi (Nikšić, 1987), Cetinjski ljetopis (Podgorica, 1991), Nesigurna zemlja (Cetinje, 2005), Raskršća (Cetinje 2008). Na slovenačkom mu je objavljena knjiga pjesama Negotova dežela (Ljubljana, 2007), a poezija mu je u časopisima i antologijama prevođenja na: engleski, italijanski, njemački, turski, češki, poljski, litvanski, mađarski, rumunski, albanski, bugarski, makedonski jezik.

Pjesme su mu zastupljene u više antologija crnogorske i jugoslovenske poezije. Dobitnik je Nagrade za najbolju knjigu u Crnoj Gori, 1982. godine, te nagrade Risto Ratković, 2005. Za knjigu Raskršća Popović je 2009. godine dobio nagradu Miroslavovo jevanđelje. Objavio knjige eseja: Mali narod i nacionalizam (Podgorica, 1998), Crnogorsko pitanje, dva izdanja (Ulcinj, Cetinje, 1999. i 2000.), Podijeljena nacija (Podgorica 2010), Njegoš i crnogorska nacija (Cetinje, 2011), Njegoševo nasljeđe (Cetinje-Podgorica, 2013). Crnogorsko pitanje je prevedeno na bugarski (Černogorskij vopros, Sofija, 2001.) i na italijanski jezik, dva izdanja (La questione montenegrina, Rim, 2002. i 2003.). Autor je romana Karnera, 2012, u izdanju zagrebačke Frakture i cetinjskog OKF-a, za koji je 2013. godine dobio nagradu Meša Selimović u Tuzli i romana Čovjek bez lica, Zagreb-Cetinje 2016. Dobitnik je najvećeg državnog priznanja –  Trinaestojulske nagrade za 2016. godinu.

Jedan je od osnivača časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS (1986). Utemeljitelj je crnogorskog PEN centra i predsjednik crnogorske sekcije PEN-a (1989-1990), prije formiranja samostalnog nacionalnog PEN centra. Dopisni je član Evropske akademije poezije, sa sjedištem u Luksemburgu. Trenutno je predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika (CDNK) i direktor Otvorenog kulturnog foruma (OKF) sa Cetinja, izdavača savremene crnogorske i južnoslovenskih književnosti, te časopisa ARS. Ima status Istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.


 
MILORAD POPOVIĆ - NIKADA NEĆU VIDETI NUENOS AIRES | NESIGURNA ZEMLJA | SANSARA | BORHES (interpretira Dejan Đonović)

balsa brkovic h

Balša Brković (Titograd, 25. april 1966) je crnogorski pisac, književni i pozorišni kritičar. Sin Jevrema Brkovića.

Završio je Filološki fakultet u Beogradu, Grupa za opštu književnost i teoriju književnosti. Prvu zbirku poezije, Konji jedu breskve, objavio je u Beogradu 1985. godine. Početkom devedesetih godina je, slijedeći oca, pripadao grupi crnogorskih intelektualaca koji su se usprotivili ratu i politici crnogorskih vlasti. Bio je urednik za kulturu Liberala, zvaničnog glasila Liberalnog saveza Crne Gore, a urednik je i kolumnista dnevnika Vijesti, od njegovog osnivanja, 1997. godine. Dobio je državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje za roman Privatna galerija, 2003. godine. Član je Crnogorskog PEN centra i Crnogorskog društva nezavisnih književnika.

Djela

Poezija: Konji jedu breskve, Beograd 1985. | Filip boje srebra, Podgorica 1991. | Rt Svete Marije, Zagreb 1993. | Contrapposto, Cetinje 1998. | Dvojenje, Podgorica 2001.

Roman: Privatna galerija, Zagreb 2002. | Paranoja u Podgorici, Podgorica 2010.

Knjiga pripovjedaka: Berlinski krug, Beograd 2008.


BALŠA BRKOVIĆ - DOŽIVLJAJI PARMENIDA PEJANOVIĆA  (interpretira Dejan Đonović)

link01link02link03link04link05link06

ministarstvo